Kratka povijest fotogrametrije u Hrvatskoj
Jonatan Pleško, dipl.ing.geodezije
Počeci fotogrametrije u Hrvatskoj
O fotogrametriji u Hrvatskoj prije rata malo je pisanih dokumenata ali je
primjena postojala pa navodim poznate mi podatke:
- 1929. i 1930. godine izvedeno je aerosnimanje šireg podrucja grada Zagreba
a izveo ga je 'svojim avionima i kamerama' 1. vazduhoplovni puk iz Novog
Sada po narudžbi 'Poglavarstva slobodnog i kr. glavnog grada Zagreba za
potrebe izradbe generalnog regulacionog plana'. Snimano je s visine od 3000
metara i izradeni su fotomozaici u približnom mjerilu 1:10 000 (napravljeno
ih je 10, kaširani su na kartonu u tri dijela). Uvećane snimke nisu kontrastno
ujednačene, slabe su oštrine i montaža je loša cak i u nizinskom području
(sa skokovima do 70 m u intravilanu i do 250 metara u ekstravilanu).
- 1936. godine prema zapisu W.Meckinga (servisera Wild-a) u Splitu je instaliran
autograf A5 tvrtke Wild (vjerojatno u Hidrografskom uredu koji je od 1937.
godine Hidrografski institut mornarice).
- 1939. godine, vjerojatno Vojno-geografski institut iz Beograda, snima
rijeku Savu od Podsuseda do Ivanje Reke s visine 2100 metara. Izrađen je
fotomozaik u približnom mjerilu 1:10 000, kaširan na karton u 20 dijelova,
približnog formata A4. Fotomozaik je fotografski besprikorno izraden s izjednačenim
tonovima i minimalno izbljedio a pokazuje stanje toka rijeke Save nakon
regulacije.
- Poslije II. svjetskog rata u Vodnoj zajednici u Donjem Miholjcu pronađen
je fotogrametar (stari naziv za fotogrametrijsku kameru) O.Ney-a iz Berlina
(vjerojatno iz 1910. godine). Ocito se netko kod nas u praksi dosta rano
bavio fotogrametrijom.
O stanju fotogrametrije u Hrvatskoj piše F.Braum u Geodetskom listu (1941)
"od svih naroda, s kojima se uobičajemo upoređivati, mi smo Hrvati u tom
pogledu upravo zadnji".
Pitanje uvodenja fotogrametrije u civilnu geodeziju u Hrvatskoj pokrenuo
je prof. S.Horvat a počeci su osmišljeni i započeti na Geodetsko-kulturnotehničkom
odjelu Tehničkog fakultete Sveučilišta u Zagrebu pa je 1941. godine na Katedri
za primjenjenu geodeziju osnovan i Zavod za fotogrametriju, sa zadatkom
razvijanja i uvodenja fotogrametrije u praksu. Nakon rata inicijativa na
Fakultetu se nastavlja, osniva se Katedra za fotogrametriju (1947) i za
njenog šefa postavlja docent F.Braum koji sa skromnom fotogrametrijskom
opremom izvodi prakticnu nastavu iz fotogrametrije (Geodetska uprava NR
Hrvatske ustupila je Zavodu Aeroprojektor Multiplex i ogledalni stereoskop
s mikrometrom a Rudarski odjel fototeodolit TAN i stereokomparator Pulfrich-a,
sve od tvrtke Zeiss-Aerotopograph).
Uvodenje fotogrametrije kao nove metode izmjere
Godine nakon završetka rata s oskudicom deviznih sredstava nisu pogodovale
nabavci skupe fotogrametrijske opreme (automatskih stereoinstrumenata),
nužne za prakticno uvodenje fotogrametrije u geodetsku praksu, pa je prof.
F.Braum (predstojnik Zavoda za fotogrametriju), tražio podršku Elektroprivrede,
Uprave za šumarstvo, Uprave za ceste, Vodoprivrede i IPZ-a. Uz zagovor političara
B.Bakraca, tek 1955. godine nabavlja prve automatske stereoinstrumente autografe
A7 i A8 švicarske tvrtke Wild. Oba su instalirana u suterenu zgrade Tehnickog
fakulteta u posebno adaptiranoj prostoriji (duboko temeljena postolja, dvostruka
vrata). Odmah nakon montaže/instalacije oba instrumenta koriste se intenzivno
za već ranije pripremljene zadatke kartiranja (prvi zadatak je topografska
karta u mjerilu 1:10 000 i plan u mjerilu 1:2500 za projektiranje ceste
kroz Plitvička jezera) i obuku stručnjaka geodetske operative za buduće
restitutore. Dobra pripremljenost strucnjaka Zavoda omogućila je odmah komercijalno
korištenje kapaciteta oba instrumenta pa je višak kapaciteta (radilo se
u dvije smjene), koji je preostao nakon nastavne i znanstvene djelatnosti,
iskorišten za kartiranje velikih zadataka (izrada topografskih karata u
mjerilima 1:5000 i 1:10 000 slivova Kupe-Korane, Cetine, Lonjskog polja,
Zapadne pustinje u Egiptu). Iz ekonomske analize izvedenih radova za vremensko
razdoblje od 1956. do 1961. godine proizlazi da se autograf A7 amortizirao
na razlici troškova izmedu fotogrametrijske i terestricke topografske izmjere
što i bez velike uštede na vremenu opravdava investiranje u skupu fotogrametrijsku
opremu. Neuporedivo veći doprinos napretku tehnike je u primjeni fotogrametrije
u drugim tehničkim i srodnim područjima (zaštiti spomeničke baštine, arheologiji,
urbanizmu, projektiranju prometnica, medicini, šumarstvu i dr.) u cemu je
Zavod godinama prednjačio u ovom dijelu Europe.
Prof. F.Braum nastavio je akciju nabavke fotogrametrijskih instrumenata.
S argumentima ekonomske analize isplativosti, uz podršku politickog vrha
Hrvatske (V.Bakaric), osigurao je financijska sredstva, i unatoc opstrukcije
Glavne geodetske uprave u Beogradu (D.Milačić), geodetska operativa Hrvatske
dobila je još tri autografa A8 (1961). Iako nije važno, zgodno je spomenuti
angažiranost prof. F.Brauma oko tih nabavki i u Švicarskoj, gdje je dogovorio
kompenzacijski izvoz dalmatinskog vina (fotogrametrijski instrumenti za
vino).
Fotogrametrijski pogoni i tvrtke
Do završetka reforme geodetske službe stereoinstrumenti su se nalazili na
AGG fakultetu (Kačićeva 26) a osoblje Ureda za izmjeru zemljišta Geodetske
uprave NR Hrvatske radilo je, pod nadzorom stručnjaka Zavoda, na novoj topografsko-katastarskoj
izmjeri.
Reformom geodetske službe (1961) osnovano je poduzeće od posebnog društvenog
interesa Zavod za fotogrametriju sa sjedištem u Borongajskoj 71 u Zagrebu
koje je preuzelo tri autografa i obučeno osoblje (restitutore) te postalo
vodecom fotogrametrijskom tvrtkom u Hrvatskoj.
Ubrzo fotogrametrijske pogone osnivaju i druga geodetska poduzaca:
- Geodetski zavod u Rijeci nabavkom prvog analitickog stereoinstrumente
AP-C/2 tvrtke OMI (1971). Instrument je bio posebno interesantan jer je
po konstrukciji bio daleko ispred svoga vremena, visoku tocnost mjerenja
osiguravao je stereokomparator a podatke obradivalo računalo (Bendix). Izlazni
podaci su bili analogni jer digitalne nije nitko mogao koristiti.
- Zavod za izmjeru zemljišta u Splitu nabavkom autografa A10 tvrtke Wild
(1971)
- Geodetski zavod u Osijeku nabavkom autografa A10 tvrtke Wild (1972)
- Zavod za katastar i geodetske poslove grada Zagreba nabavkom autografa
A10 tvrtke Wild (1974)
- Geozavod u Zagrebu nabavkom Stereometrografa tvrtke Carl Zeiss (?)
Šezdesetih godina, osim topografsko-katastarskih planova vecih gradova i
naselja, započeli su sustavni radovi na izradi Osnovne državne karte u mjerilu
1:5000 (u pocetku kombinirano s plošnim nivelmanom, kasnije isključivo fotogrametrijski)
a izvode se radovi i u inozemstvu (Geodetski fakultet u Alžiru, Burmi, Egiptu,
Iranu i Tunisu, Zavod za fotogrametriju u Libiji). 1969. godine Policija
(tadašnji Sekretarijat unutrašnjih poslova SR Hrvatske) nabavlja fotogrametrijsku
opremu za snimanje prometnih nesreća (sterokamere C40 i C120 te autograf
A40 tvrtke Wild).
Sedamdesetih godina na Geodetskom fakultetu izvode se znacajni radovi terestrickog
fotogrametrijskog snimanja spomenika kulture (grad Zagreb, Dubrovnik i Budva
nakon katastrofalnog potresa u Crnogorskom primorju 1979. godine), razvijena
je analitička metoda inverzne fotogrametrije (buduci objekti na 'sjevernoj
tangenti' u Zagrebu), koriste se prve satelitske snimke (Landsat-3). Slijedom
takvih aktivnosti 1978. godine u Šibeniku je održan 5. internacionalni simpozij
za fotogrametriju primjenjenu u arhitekturi i zaštiti spomenika kulture
u organizaciji Geodetskog fakulteta (formalno Savez geodetskih inženjera
i geometara Jugoslavije), čime je našoj fotogrametriji iskazano zasluženo
priznanje ICOMOS-a i CIPA-e. Radovi Simpozija su tiskani u Zborniku (31
stranih i 3 domaća autora). Nakon prvih dogovora 1976. godine (V.Donassy,
B.Košcec i Z.Tomašegovic) 1979. godine osnovan je Savjet za daljinska istraživanja
i fotointerpretaciju JAZU (danas Znanstveno vijece za daljinska istraživanja
i fotointerpretaciju HAZU) koji osim geodeta/fotogrametara okuplja stručnjake
iz podrucja arheologije i povijesnog nasljeđa, geofizike, geografije, geologije,
hidrometeorologije, hidrotehnike, inženjerskog projektiranja, oceanografije,
pedologije, poljoprivrede, prostornog planiranja, šumarstva i zaštite okoliša.
Povodom izlaska iz tiska knjige F.Kružica (1897), Vijeće je 1998. godine
u Zagrebu organiziralo medunarodni znanstveni skup pod nazivom "Sto godina
fotogrametrije u Hrvatskoj" i izdalo Zbornik radova u kojem su tiskana predavanja
održana na skupu (11 stranih i 35 domaćih naslova, 51 autora).